Table of Contents Table of Contents
Previous Page  13 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 13 / 48 Next Page
Page Background

13

Pobjeda

Ponedjeljak, 14. januar 2019.

Kultura

jevsko mali, zapravo bude ono

štou stvari jeste, a to jeBeketova

vizura. Pogled na čovjeka sa

Mjeseca, a ne iz njegovog ego

tripa.Zaovajtekstkažudajetra-

gikomičan. A što je to tragiko-

mično danas? Upravo ta nemoć

čovjeka. Polazna tačka djela nije

snaga njegovih junaka nego nji-

hova nemoć, a u njoj je čistota,

skromnost... Čovjek kad nema

odgovor, kad je u neizvjesnoj si-

tuaciji postaje izuzetno krhak. I

tek tada otvara tačke sopstvene

fragilnosti, pokazuje gdje je naj-

osjetljiviji. Ami se bojimo otva-

rati najdirljivije

stvari.Mi

o inti-

mi ne pričamouopšte.

POBJEDA:

Zašto?

DEBREA:

Zato što su vrijedno-

sni sistemi kapitalizma obrnuti.

Slave se maske, a ne istina. Ono

što namplasirajumediji i okoli-

na samo je privid. Ljudi pate.

Usamljeni su i neispunjeni, bez

obzira na naizgled savršene ži-

POBJEDA:

Uprethodnom intervjuu Pobje-

di kazali ste: „Devedeset posto umjetnosti

se danas radi zbog egzistencije. Tu je glavni

problem. Kapitalizamte tjera da kažeš - Da,

tamo gdje bi htio da kažeš – Ne“. Prepozna-

jete li i sebe u ovome? Pravite li kompromi-

se kad je teatar u pitanju?

DEBREA:

Kompromise u teatru ne pravim

nikad. Kad uđemumateriju, nema kompro-

misa. Intrigira me ono što ne razumijem.

Ljudi su skloniji da se ne bave onim što ne

razumiju, a ja, eto, volim. Težimda uđemu

suštinu kroz maksimalnu kreativnost. Jer

život je igra, a mi više ne znamo da se igra-

mo. Strašno je koliko nas glava blokira.

POBJEDA:

Je li „Godo“ uCNP-ubioVaš

izbor?

DEBREA:

Da. Postojala je velika otvorenost

CNP-a oko toga gdje bih u ovom trenutku

mogao da dammaksimum i što bi me najvi-

še intrigiralo. Odgovor je bez dileme bio da

je to ovaj tekst. Ne znam je li tomazohizam,

ali uvijek sume u životu zanimale kompli-

kovane stvari. Možda zato štomislimda se

iza svih komplikovanih stvari zapravo krije

jednostavnost.

Izakomplikovanihstvari

krijesejednostavnost

vote koje vode. Tu dolazimo do

važne istine - što manje imam

manji je strah i opterećenost, a

veća je mogućnost da se iz sebe

izvuče čistota i istinitost. Ključ

kapitalizma je da popuni sve

„rupe“krozkojebismomoglida

zađemounutar sebe... Čovjekse

promijenio zato jer imamoguć-

nostdaodlučuje,austvarinema

šta više da odluči. Svi snivamo

iste snove. Mediji su nas doveli

do toga da su nam i snovi odre-

đeni. Sve to isključuje individu-

alizam,tj.čovjekakaokreativca.

Svrgli smoboga i čovjek jepreu-

zeonjegovuulogu.

POBJEDA:

Osim tog bliskog

kontakta sa smrću i gubit-

kom, postoji li još nešto što

današnjeg otuđenog čovjeka

možepribližiti sebi?

DEBREA:

Postoji. Svjesnost.

POBJEDA:

Kako dostići fazu

osviješćenosti?

DE BREA:

Teško. Danas glu-

post putuje veoma brzo, a ljudi

koji plasiraju te gluposti imaju

ogromne ideje kako da ih

umnože. Svjesnost znači da u

životu kreneš sve da redukuješ

i ulaziš u sebe. To opet znači da

ljudi koji su danas najsvjesniji

imaju najveće probleme. Para-

doksalno, ali tako je. Znači, što

simanjesvjestantolakšeprola-

ziš u ovom svijetu, ali je osjećaj

i kodnjih i kodnas isti - prazni-

na. Istjerali smo boga, duhov-

nost i svumagiju iznenađenjau

životu. Teško nas može nešto

iznenaditi danas, jer su plan i

operativnostživotatakodefini-

sani da mi zapravo istinski ne

živimo. Praznina u sadašnjem

momentu prejudicira da plani-

ramosjutrašnjidan,pačakidva

sata unaprijed. Nesvjesni smo

čari sadašnjeg trenutka i njego-

ve neponovljivosti. I čula su

nam otupila. Dezorijentisani

smo potpuno. Tu opet dolazi-

mo do Beketa, koji je u osnovi

cijeli život bježao. Ali nadruga-

čiji način. Prvo je pobjegao od

svih institucija, onda je bježao

iz svoje države, a Irska je bila

jedan od najkonzervativnijih

hrišćanskih prostora. Znači,

bježao je od svega što ga je kao

čovjeka ugrožavalo i stezalo...

Bježao je u individualnost. U

Francuskoj bježao je ispredna-

cizma, a znamo da nije htio ni

Nobelovu nagradu. Tražio je,

prije svega, kako sebe ispuniti

bezpotrebezaičimvanjskim.A

nas jeneurotika današnjice do-

vela do toga da nam stalno tre-

ba nešto. Bez vanjskog impulsa

(telefona, društvenih mreža

itd...) ne možemo da živimo.

Zapravo, punimo se samo pr-

ljavštinom. I što jenajžalosnije,

mi smo toga svjesni.

POBJEDA:

Vaš rediteljski

potpis odlikuje karakteristi-

ka da svedenim teatarskim

sredstvima izvučetenascenu

čistu esenciju djela. Djeluje

daće takobiti i sa„Godoom“?

DEBREA:

Uvijek je to pitanje

onoga kakvu identifikaciju že-

lim sa publikom. Publika ovdje

nemora da se prepozna, ali že-

limda osjeti sebe. To je najteže

postići, jer znači damoramoči-

stiti i ljude koji suna pozornici.

Znači da na scenu moram do-

vesti čovjeka, a ne glumca. Nije

nimalo lako. Puno razgovara-

mo o tome što znači biti, a što

interpretirati. Iluzijame ne za-

nima, ne bavim se više time u

teatru.Nekažemdane trebada

jebudeilidanijepotrebna.Tre-

ba zabave ljudima, ali umjet-

nostnije to.Makarnebi trebalo

da je samo to. Teatarmora da je

higijeničan, kao što je oduvijek

bio. Mi govorimo o katarzi, a

zaboravili smo šta je katarza.

Puno radim sa glumcima i re-

zultati ne dolaze uvijek kako

bismo željeli. Otvarati istinu u

čovjekunajteža je stvar. Čovjek

bježi od toga. Kad mu otvoriš

istinu, uplaši se, jer tek tada

spozna koliko je sve naopako.

POBJEDA:

Kako Vam to po-

lazi za rukomu radu sa glum-

cima?

DEBREA:

Teško. Jer to znači

da od glumca tražimda ne ula-

zi u lik nego da je postavljen u

tusituaciju, a to jeosjećaj kojeg

jošnema. Većinaganema. Tre-

ba osvijestiti što znači izgubiti

smisao, štoznači doći dokraja i

potencijalno biti razapet... To

je čekaonica neizvjesnosti. Svi

ćemodoći do te tačke i baš zato

ovaj tekst je kompleksan, pa,

ako hoćete, i jako težak. Cijela

priča je čekanje, a ima toliko

različitih čekanja – nervozna,

neizvjesna, ona puna nade, sa

očekivanjemi bez...

POBJEDA:

Na koje ste se Vi

fokusirali?

DEBREA:

Na neizvjesno. Ka-

da je situacija neizvjesna tek

onda čovjek pokaže sve svoje

mane, ali i ono gdje je najljepši.

Jer, najljepši je u tački slabosti,

tamo gdje je krhak i osjetljiv,

gdje nije snažan po defoltu

vanjskog utiska. Najveći kvali-

tet danas je umjeti (ili moći)

razotkriti svoju osjetljivost.

Imamo je svi. Neki manje, neki

više prikriveno, neki pogu-

bljeno, neki ugušeno, ali je

imamo. Samo taj beton neg-

dje treba razbiti.

POBJEDA:

Ovo je Vaša

drugasaradnjasaCNP-om.

Osim traganja za suštinom

čovjeka, šta će obilježiti

ovaj Vaš dolazak pred pod-

goričkupubliku?

DEBREA:

Prije svega, radu-

je me što sam ponovo ovdje.

Dugo me nije bilo. Umeđu-

vremenu, radio sam dvije

režije u Zetskom domu, a to

je različito pozorište koje

krasi neki drugačiji duh. Ov-

dje je, s druge strane, ogro-

man sistem. Možda je teže,

ali imam veći kvalitet koji

mogu iskoristiti. Moj teatar

jošuvijekjerediteljski.Tone

znači da ne dopuštamglum-

cu slobodu i kreativnost, ali

nema improvizacije. Znam

kud treba da odvedem ovaj

brod. Naziremo obalu i ide-

mokanjoj.Dopremijere,na-

damse,stićićemogdjetreba.

Rad na komadu za mene je

uvijek i veliko opterećenje i

odgovornost. Možda jer su

mi sopstvena očekivanja

prevelika.

POBJEDA:

Četiri režije

potpisali ste uCrnoj Gori u

proteklih desetak godina.

Znači da volite da radite

kod nas, jer nije da nijeste

traženi u regionu. Šta Vas

posebno privlači crnogor-

skomteatru?

DEBREA:

Nije floskula kad

kažemda samovdje kao kod

kuće. Takođe, nijesamni pr-

vinijedinikojitvrdidaimate

sjajan potencijal glumaca.

Vrhunski na Balkanu. To ne

znači da ih je dosta, ali imate

zbiljavelikeglumce i ovogo-

vorimu odnosu na bivšu Ju-

goslaviju. Ipak, malo se o to-

me zna vani. Treba više

ulagati unjih.

POBJEDA:

Sobziromna to

da dosta radite u regionu,

gdjejepublika„najoštrija“?

DEBREA:

USloveniji.

POBJEDA:

Jeste li pomalo

subjektivni?

DE BREA:

Nijesam. Govo-

rimovo zato što samsiguran

da se u Sloveniji radi najra-

znolikiji teatar. Publika je

doživjela i vidjela u slove-

načkimpozorištima grandi-

ozne projekte, kakvi se u

drugim sredinama ex-YU

nijesu nudili. Zato je puno

teže iznenaditi slovenačku

publikunečiminovativnim.

POBJEDA:

Šta jemisija te-

atradanas?

DEBREA:

Higijena. Čišće-

nje. Otvaranje pozitivnih

stvari.Iluzijanamsadnetre-

ba. Treba namdeziluzija ko-

ja će da nas otvori, dirne, po-

godi, pa možda i iscijeli.

Pogoditi čovjeka, to je svrha

teatra danas.

RosandaMUČALICA

„Čekajući Godoa“

sugeriše

postapokaliptično

vrijeme, ali umomentu

kada ga je čovjek

svjestan. Mi nijesmo još

„Čekajući Godoa“ uCNP-u

LOSANĐELES

Ovogodiš-

njadodjelaOskara, kakoci-

jene filmski znalci, bićena-

ročitozanimljiva, uzevši u

obzirdabi semeđunomino-

vanimostvarenjimamogla

naći i onakoja smogledali na

Netfliksu.

Predviđanja suda bi u izbor za

prestižnu nagradu mogla da

uđu ostvarenja: emotivni, po-

luautobiografski film „Roma“

AlfonsaKuarona,hitkojijepu-

blika obožavala „Zvijezda je

rođena“ sa Lejdi Gagom u

glavnojulozi,alii„Prvičovjek“

u kojemRajan Gosling tumači

lik čuvenog astronauta Nila

Armstronga.

EVOLUCIJAAKADEMIJE

Kako podsjeća srpski Nedelj-

nik, važno je uzeti u obzir i da

je sama Akademija evoluirala:

2018. godine pozvano je 900

novih članova, uključujući ve-

liki postotak žena i pripadnika

manjinskih grupa. Postavlja se

pitanje hoće li izmijenjena

struktura glasača ohrabriti i

nagraditi novitete, odnosno

rekoncipirati ideju o tome šta

čini oskarovski film.

Kada je Akademija početkom

avgusta saopštila da će uvesti

novu kategoriju - za najpopu-

larniji film, polemisalo se o to-

me da je nova nagrada osmi-

šljena za filmove poput

„Boemske rapsodije“ ili „Cr-

nog pantera“ koje je kritika

maltene sahranila, ali su kod

publike doživjeli neverovatan

uspjeh, kako se na njih ne bi

potrošila neka značajnija na-

grada.

Do septembra je predlog o no-

voj kategoriji povučen, ali će

„Boemska rapsodija“, sudeći

po nedavno održanoj dodjeli

Zlatnih globusa, prema pred-

viđanjima, ipak ući u trku za

Oskara. Biografski film o po-

kojnom frontmenu grupe

Kvin, FredijuMerkjuriju, pro-

glašenjezanajboljeostvarenje

naovogodišnjoj, 76. ceremoni-

ji dodjele nagrada Zlatni glo-

bus koje su najčešće najava u

čije rukebimogli daoduOska-

ri.Takođe,zanajboljegglumca

proglašen je Rami Malek, koji

je imaoglavnuuloguu „Boem-

skoj rapsodiji“.

DRUGAČIJI TEMELJI

Što se „Crnog pantera“ tiče,

čini se da je otvorio vrata no-

vimrazmišljanjimaupogledu

toga šta jedan film vredan

Oskara može da predstavlja.

Iz Akademije su nedavno sa-

opštili da još uvek pokušavaju

da ustanove najadekvatniji

način da se filmovi različitog

tipa odgovarajuće nagrade.

U trku za Oskara 2019. godine

po svoj prilici neće ući tri fil-

ma o problematičnim adoles-

centima: „Boy Erased“, „Bea-

utiful Boy“ i „Ben Is Back“.

Dva filma govore o borbi sa

zavisnošću, a treći je o tinej-

džeru koga roditelji primora-

vaju na „terapiju preobraće-

nja“. Akademija je nekada

posebno cijenila ovakva

ostvarenja, ali sada jedrugači-

ja priča. Čak i da neki od ovih

filmova osvoji filmoljupce,

teško je izdvojiti jedan koji se

ističe.

Izmeđuprestižnihhitova,mi-

ljenika publike i ostvarenja sa

klasičnim vrijednostima, da-

nas je teže nego ikada defini-

satištačinijedanOskaravrije-

d a n f i l m . I z b o r n o v e

Akademije koja će nastavljati

da evoluira narednih godina

biće temelj za redefinisanje

ideje o oskarovskomfilmu.

R. K.

Akademija rede niše ideju o oskarovskom lmu

Hoće li novi glasači

ohrabriti novitete

PODGORICA

Predstava „Bure baruta“ Dejana Dukovskog u režiji

Dejana Projkovskog biće izvedena večeras i sjutra u 20 sati na Veli-

koj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.

Uloge tumače: Mirko Vlahović, Srđan Grahovac, Aleksandar Gavra-

nić, Danilo Čelebić, Vukan Pejović, Vanja Jovićević, Zoran Vujović,

Ana Vučković, Marko Todorović, Petar Burić, Branimir Popović,

Nikola Perišić, Mišo Obradović, Dejan Ivanić, Dušan Kovačević,

Jelena Nenezić-Rakočević, Stevan Radusinović, Jadranka Mamić,

Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Dragan Račić i Sanja Vujisić.

Scenograf predstave je Valentin Svetozarev, kostimogra kinja Tija-

na Todorović, muziku će raditi Goran Trajkoski a izvršne producen-

tkinje su Nela Otašević i Janja Ražnatović.

R. K.

„Burebaruta“ dvije

večeri uCNP-u